prethodni članak 
Kako motivirati zaposlenike
Kako motivirati zaposlenike
U suvremenom društvu, slavne osobe postaju ne samo kulturni simboli već i ogledala kolektivnih emocija, aspiracija i neuroza. Njihovi životi pod povećalom medija često se prikazuju kao niz dramatičnih uspona i padova, što ih čini idealnim primjerima za promatranje ekstremnih psiholoških stanja u realnom vremenu. Jedan od intrigantnijih obrazaca koji se ponavlja kod izvođača, glumaca, pjevača i drugih javno eksponiranih osoba jest fenomen post-nastupnog emocionalnog sloma ili ekstremnog pada raspoloženja, koji naizgled oponaša simptome bipolarnog poremećaja.
Ova pojava, koju možemo nazvati Post-euforični sindrom izvođača ne ulazi u postojeće dijagnostičke kategorije, ali posjeduje karakteristike koje zaslužuju zasebnu kategorizaciju i razumijevanje. Riječ je o emocionalno-biološkom obrascu u kojem pojedinac, nakon intenzivnog javnog nastupa ili perioda visoke eksponiranosti i stimulacije, doživljava pad energije, osjećaj praznine, izolacije, pa i simptome nalik depresiji.
Ujedno, možemo otvoriti pitanje — je li ovo isključivo psihološki efekt estradne egzistencije, ili su slični obrasci prisutni i kod drugih javno izloženih profesija koje djeluju u visoko stimulativnim i emocionalno nabijenim okruženjima?
U kontekstu post-nastupnog emocionalnog sloma, štitna žlijezda igra važnu ulogu u regulaciji metabolizma i odgovoru tijela na stres. Tijekom intenzivnog nastupa i neposredno nakon njega, tijelo doživljava akutni stres, što aktivira osovinu hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA) i povećava razinu kortizola. Međutim, štitna žlijezda također reagira na ove promjene u hormonima, jer njezini hormoni – tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) – imaju ključnu ulogu u upravljanju energijom i metabolizmom.
Kod intenzivnog fiziološkog stresa, produkcija T3 može opasti. To je povezano s mehanizmom kojim tijelo štedi energiju u stresnim situacijama, smanjujući metabolizam kako bi sačuvalo resurse za borbu protiv stresa. Smanjenje T3 razine može uzrokovati osjećaj iscrpljenosti, fizičke slabosti i smanjenje energije, što je često primjećeno kod izvođača nakon nastupa, čak i ako su fizički zdravi i u dobrom kondiciji.
Također, povišeni kortizol može interferirati s normalnim radom osovine hipotalamus-hipofiza-štitnjača što može smanjiti osjetljivost stanica štitne žlijezde na TSH (hormon koji stimulira štitnu žlijezdu). Ovaj fenomen, poznat kao kortizol-inducirani hipotireoidizam, može uzrokovati daljnje smanjenje energije, osjećaj „maglenosti“ u mozgu i smanjenje koncentracije, što samo pogoršava simptome emocionalnog pada nakon nastupa.
Zanimljivo je da, kod izvođača koji su pod stalnim stresom ili čestim javnim nastupima, dugotrajni stres može dovesti do smanjenja osjetljivosti na hormonske signale štitne žlijezde, što potencijalno može uzrokovati dugoročne promjene u metabolizmu, poput kroničnog umora, problema s težinom ili čak depresivnih simptoma. Dakle, iako štitna žlijezda nije primarni cilj u biološkim reakcijama na stres, njezina disfunkcija može značajno utjecati na ukupni osjećaj iscrpljenosti i psihološke potrese koji prate post-nastupni pad.
Osobe koje doživljavaju česte stresne situacije, kao što su javni nastupi, mogu doživjeti smanjenje funkcije štitne žlijezde koje nije nužno klinički izraženo, ali može uzrokovati niz simptoma poput umora, smanjenog libida, nesanice i poremećaja u emocionalnoj ravnoteži.
Ovi biološki procesi dodatno objašnjavaju zašto mnogi izvođači nakon nastupa osjećaju ne samo psihološku, nego i fiziološku iscrpljenost, koja je duboko ukorijenjena u složenim interakcijama između hormona stresa i hormona štitnjače.
U kontekstu Post-euforičnog sindroma izvođača biološki procesi koji uključuju neuroprijenosnike poput dopamina, serotonina i kortizola igraju ključnu ulogu u emocionalnom ciklusu koji nastaje nakon nastupa.
Dopamin, često nazivan “hormonom nagrade”, igra ključnu ulogu u procesima motivacije, zadovoljstva i uživanja. Tijekom nastupa, izvedba u visoko stimulativnom okruženju može izazvati intenzivan porast dopamina, što dovodi do osjećaja euforije i postignuća. Međutim, nakon intenzivnog emocionalnog iskustva, razina dopamina naglo pada, što može izazvati osjećaj praznine, tuge i iscrpljenosti. Ova nagla promjena u razini dopamina može biti jedan od ključnih čimbenika koji objašnjava post-nastupnu emocionalnu “prazninu” koju izvođači često doživljavaju.
Serotonin, neurotransmiter koji je također ključan za regulaciju raspoloženja, također igra važnu ulogu u ovom procesu. Smanjena aktivnost serotoninskog sustava može biti povezana s osjećajem depresije i anksioznosti koji često prate post-nastupne padove. Ovaj neuroprijenosnik također pomaže u regulaciji sna i raspoloženja, što može objasniti poremećaje u snu i emocionalnoj stabilnosti koji se javljaju nakon visokostimulirajućih nastupa.
Kortizol, hormon koji se proizvodi u nadbubrežnim žlijezdama, ključan je za reakciju tijela na stres. Tijekom i neposredno nakon nastupa, razina kortizola može značajno porasti, što je fiziološki odgovor na intenzivan stres. Ovaj hormon pomaže tijelu da se nosi s akutnim stresom, povećavajući energiju i pažnju, ali dugotrajno povišeni nivoi kortizola mogu imati negativne učinke na tijelo, uključujući smanjenje imuniteta, povećanje rizika od depresije i smanjenje kognitivnih funkcija.
U tom kontekstu dugoročno izlaganje visokom stresu i učestalim nastupima može dovesti do kroničnog povišenja kortizola, što uzrokuje fiziološke promjene poput iscrpljenosti, smanjenog interesa za aktivnosti koje su prethodno bile motivirajuće, i smanjenja sposobnosti za koncentraciju.
Adrenalin i noradrenalin, hormoni povezani s reakcijom “bori se ili bježi”, također igraju važnu ulogu u emocionalnim i fiziološkim promjenama koje se javljaju tijekom nastupa. Ovi hormoni omogućuju izvođačima da podnesu visoke razine fizičkog i emocionalnog napora, povećavajući energiju, snagu i izdržljivost. No, nakon što se intenzivan stres smiri, dolazi do naglog pada adrenalinskih hormona, što može dovesti do osjećaja fizičke i psihološke iscrpljenosti.
Sve ove biološke reakcije — promjene u razinama dopamina, serotonina, kortizola, adrenalina i hormona štitnjače — predstavljaju složeni biološki ciklus koji ima dubok utjecaj na psihološko stanje izvođača nakon nastupa. Ovaj ciklus može uzrokovati fluktuacije u raspoloženju i emocionalnom zdravlju, što je temeljni aspekt Post-euforičnog sindroma izvođača.
Zbog složenosti tih bioloških procesa, post-nastupni emocionalni pad može se manifestirati ne samo kao psihološki problem, već i kao fiziološki fenomen.
Razvoj terapijskih pristupa koji bi mogli pomoći u smanjenju negativnih bioloških i emocionalnih posljedica ovog fenomena uključuje holističke strategije koje integriraju psihološku podršku, regulaciju stresa, balansiranje hormona i prilagodbu životnog stila. Psihoterapija, mindfulness tehnike, prilagođena prehrana, kvalitetan san i nadzor endokrinološkog statusa mogu zajedno doprinijeti stabilizaciji emocionalnog ciklusa i očuvanju mentalnog zdravlja izvođača.
SKLAD obrt za savjetovanje, vl. Ana Nježić
M. Celjaka 148, SISAK
OIB: 56205241266, MBO: 98158163
Osjećam se bolje, 2025. Sva prava pridržana
web: Viktor
Adresa naše web stranice je: https://osjecamsebolje.com.
Kada posjetitelji ostavljaju komentare na web mjestu, prikupljamo podatke prikazane u obrascu za komentare, kao i IP adresu posjetitelja i niz korisničkog agenta preglednika kako bismo pomogli u otkrivanju neželjene pošte.
Anonimizirani niz kreiran iz vaše adrese e-pošte (također nazvan hash) može se dostaviti usluzi Gravatar da vidi koristite li je. Politika privatnosti usluge Gravatar dostupna je ovdje: https://automattic.com/privacy/. Nakon odobrenja vašeg komentara, vaša profilna slika je vidljiva javnosti u kontekstu vašeg komentara.
Ako učitavate slike na web mjesto, trebali biste izbjegavati učitavanje slika s ugrađenim podacima o lokaciji (EXIF GPS). Posjetitelji web stranice mogu preuzeti i izdvojiti podatke o lokaciji iz slika na web stranici.
Ako ostavite komentar na našoj stranici, možete odabrati spremanje svog imena, adrese e-pošte i web stranice u kolačiće. Ovo je za vašu udobnost kako ne biste morali ponovno ispunjavati svoje podatke kada ostavljate novi komentar. Ovi kolačići će trajati godinu dana.
Ako posjetite našu stranicu za prijavu, postavit ćemo privremeni kolačić kako bismo utvrdili prihvaća li vaš preglednik kolačiće. Ovaj kolačić ne sadrži osobne podatke i odbacuje se kada zatvorite preglednik.
Kada se prijavite, također ćemo postaviti nekoliko kolačića za spremanje vaših podataka za prijavu i vaših izbora prikaza na zaslonu. Kolačići za prijavu traju dva dana, a kolačići s opcijama zaslona godinu dana. Ako odaberete "Zapamti me", vaša će prijava trajati dva tjedna. Ako se odjavite sa svog računa, kolačići za prijavu bit će uklonjeni.
Ako uredite ili objavite članak, dodatni kolačić će se spremiti u vaš preglednik. Ovaj kolačić ne uključuje osobne podatke i samo označava ID objave članka koji ste upravo uredili. Ističe nakon 1 dana.
Članci na ovoj stranici mogu sadržavati ugrađeni sadržaj (npr. videozapise, slike, članke itd.). Ugrađeni sadržaj s drugih web stranica ponaša se na potpuno isti način kao da je posjetitelj posjetio drugu web stranicu.
Ove web stranice mogu prikupljati podatke o vama, koristiti kolačiće, ugraditi dodatno praćenje treće strane i pratiti vašu interakciju s tim ugrađenim sadržajem, uključujući praćenje vaše interakcije s ugrađenim sadržajem ako imate račun i prijavljeni ste na tu web stranicu.
Ako zatražite ponovno postavljanje lozinke, vaša IP adresa bit će uključena u e-poruku za ponovno postavljanje.
Ako ostavite komentar, komentar i njegovi metapodaci zadržavaju se na neodređeno vrijeme. To je tako da možemo automatski prepoznati i odobriti sve naknadne komentare umjesto da ih držimo u redu za moderiranje.
Za korisnike koji se registriraju na našoj web stranici (ako postoje), također pohranjujemo osobne podatke koje daju u svom korisničkom profilu. Svi korisnici mogu vidjeti, urediti ili izbrisati svoje osobne podatke u bilo kojem trenutku (osim što ne mogu promijeniti svoje korisničko ime). Administratori web mjesta također mogu vidjeti i urediti te informacije.
Ako imate račun na ovoj stranici ili ste ostavili komentare, možete zatražiti izvezenu datoteku osobnih podataka koje imamo o vama, uključujući sve podatke koje ste nam dostavili. Također možete zatražiti da izbrišemo sve osobne podatke koje imamo o vama. To ne uključuje podatke koje smo dužni čuvati u administrativne, pravne ili sigurnosne svrhe.
Komentari posjetitelja mogu se provjeriti putem automatizirane usluge otkrivanja neželjene pošte.