sljedeći članak 
Izlaz iz anksioznosti
Izlaz iz anksioznosti
Proživljavanje traume može duboko utjecati na način na koji doživljavamo svijet, sebe i druge. Kada nakon dužeg perioda bola i patnje dođe nešto dobro, može biti teško vjerovati u to ili se opustiti. Možda čak osjećate nelagodu, strah ili krivicu jer ste navikli na borbu. Međutim, navikavanje na dobro nakon traume je proces koji zahtijeva svjesnost, strpljenje i praksu.
Nakon traume, mozak je često u stanju pojačane budnosti – očekuje opasnost i teško prihvaća mir i sigurnost. Možda imate potrebu da “čekate da se nešto loše dogodi” ili da sabotirate dobre stvari jer vam djeluju nestvarno. Ključno je prepoznati ove obrasce i zapitati se: “Da li je ovo realna prijetnja ili samo stari mehanizam preživljavanja?”
Nakon teških iskustava, može se javiti osjećaj da ne zaslužujete sreću ili da će vas sudbina kazniti ako je osjetite. Važno je razumjeti da dobro nije nepravedno niti opasno – ono je dio života, baš kao i bol. Dopuštanje sebi da osjetite radost nije izdaja prošlih boli, već prirodan korak ka ozdravljenju.
Trauma često drži um zaglavljenim u prošlosti. Pokušajte se svjesno fokusirati na sadašnji trenutak – na ono što je sada sigurno i dobro. Meditacija, vođenje dnevnika zahvalnosti ili jednostavno svjesno disanje mogu pomoći da osnažite osjećaj prisutnosti i sigurnosti.
Ako ste dugo živjeli u nesigurnosti, povjerenje u dobre stvari može izgledati kao rizik. Počnite s malim koracima – prihvaćanjem jednostavnih zadovoljstava, dopuštanjem sebi da se opustite u mirnim trenucima i postepenim razvijanjem povjerenja u ljude koji su sada uz vas.
Dijeljenje osjećaja sa bliskom osobom ili terapeutom može pomoći da obradite strahove i razvijete nove perspektive. Podrška drugih često pomaže da se osjećate sigurnije u prihvaćanju dobrog u životu.
Proces ozdravljenja nije linearan. Biće trenutaka kada će vam biti teško vjerovati u dobre stvari, i to je u redu. Umjesto da se osuđujete, podsjetite se da je svaki mali korak naprijed – uspjeh.
Trauma može postati dio identiteta, ali vi niste samo vaša bol. Dajte sebi dozvolu da postanete neko tko uživa u životu i osjeća sreću i mir.
Navikavanje na dobro poslije traume je proces koji zahtijeva hrabrost, ali je i put prema ispunjenijem životu. S vremenom, vaše tijelo i um će se prilagoditi novoj stvarnosti u kojoj je sigurnost moguća, a sreća dozvoljena.
Strah je jedna od najmoćnijih emocija koju čovek može doživjeti. On je mehanizam preživljavanja koji nas štiti od opasnosti, ali nakon negativnih iskustava može postati destruktivan. Kada pretrpimo traumu, neuspjeh ili bol, naš um počinje povezivati slične situacije s tom patnjom, stvarajući automatsku reakciju straha čak i kada realna opasnost ne postoji.
Negativna iskustva ostavljaju dubok trag u našem mozgu, posebno u amigdali, dijelu mozga odgovornom za obradu straha. Kada jednom doživimo nešto bolno ili traumatično, naš mozak uči da prepoznaje slične situacije i aktivira alarm, čak i ako realna opasnost nije prisutna. To je način na koji naš um pokušava da nas zaštiti, ali često nas sputava i ograničava.
Na primer, osoba koja je doživjela izdaju u ljubavi može razviti strah od vezivanja, čak i kada naiđe na nekoga ko joj ne želi nauditi. Strah može postati iracionalan, vezan za prošlost, a ne za stvarnost.
Strah nas može potpuno paralizirati i spriječiti da rastemo, volimo i ostvarimo svoje ciljeve. Evo kako:
Blokira naše odluke – Kada se bojimo neuspjeha, izbegavamo izazove i ostajemo u zoni komfora, propuštajući prilike za napredak.
Ruši samopouzdanje – Konstantan strah može dovesti do osećaja nemoći, nesigurnosti i manjka vjere u sebe.
Stvara fizičke posljedice – Dugotrajan stres izazvan strahom može dovesti do problema s pritiskom, nesanicom i iscrpljenošću.
Izolira nas – Strah od odbijanja ili povrede može nas naterati da se povučemo od ljudi, stvarajući usamljenost i depresiju.
Mijenja način na koji vidimo svijet – Kada strah preuzme kontrolu, svijet počinje izgledati kao neprijateljsko mesto, a svaka situacija kao potencijalna prijetnja.
Iako je strah moćan, on nije nepobjediv. Ključ je u suočavanju s njim – prepoznavanju da je često iracionalan i rezultat prošlih rana, a ne sadašnje realnosti. Rad na sebi, suočavanje s neugodnim emocijama i postupno izlaganje situacijama koje nas plaše mogu nam pomoći da vratimo kontrolu nad svojim životom.
Strah može biti učitelj ili tamničar – izbor je naš. A dobro se osjećati je naše pravo.
SKLAD obrt za savjetovanje, vl. Ana Nježić
M. Celjaka 148, SISAK
OIB: 56205241266, MBO: 98158163
Osjećam se bolje, 2025. Sva prava pridržana
web: Viktor
Adresa naše web stranice je: https://osjecamsebolje.com.
Kada posjetitelji ostavljaju komentare na web mjestu, prikupljamo podatke prikazane u obrascu za komentare, kao i IP adresu posjetitelja i niz korisničkog agenta preglednika kako bismo pomogli u otkrivanju neželjene pošte.
Anonimizirani niz kreiran iz vaše adrese e-pošte (također nazvan hash) može se dostaviti usluzi Gravatar da vidi koristite li je. Politika privatnosti usluge Gravatar dostupna je ovdje: https://automattic.com/privacy/. Nakon odobrenja vašeg komentara, vaša profilna slika je vidljiva javnosti u kontekstu vašeg komentara.
Ako učitavate slike na web mjesto, trebali biste izbjegavati učitavanje slika s ugrađenim podacima o lokaciji (EXIF GPS). Posjetitelji web stranice mogu preuzeti i izdvojiti podatke o lokaciji iz slika na web stranici.
Ako ostavite komentar na našoj stranici, možete odabrati spremanje svog imena, adrese e-pošte i web stranice u kolačiće. Ovo je za vašu udobnost kako ne biste morali ponovno ispunjavati svoje podatke kada ostavljate novi komentar. Ovi kolačići će trajati godinu dana.
Ako posjetite našu stranicu za prijavu, postavit ćemo privremeni kolačić kako bismo utvrdili prihvaća li vaš preglednik kolačiće. Ovaj kolačić ne sadrži osobne podatke i odbacuje se kada zatvorite preglednik.
Kada se prijavite, također ćemo postaviti nekoliko kolačića za spremanje vaših podataka za prijavu i vaših izbora prikaza na zaslonu. Kolačići za prijavu traju dva dana, a kolačići s opcijama zaslona godinu dana. Ako odaberete "Zapamti me", vaša će prijava trajati dva tjedna. Ako se odjavite sa svog računa, kolačići za prijavu bit će uklonjeni.
Ako uredite ili objavite članak, dodatni kolačić će se spremiti u vaš preglednik. Ovaj kolačić ne uključuje osobne podatke i samo označava ID objave članka koji ste upravo uredili. Ističe nakon 1 dana.
Članci na ovoj stranici mogu sadržavati ugrađeni sadržaj (npr. videozapise, slike, članke itd.). Ugrađeni sadržaj s drugih web stranica ponaša se na potpuno isti način kao da je posjetitelj posjetio drugu web stranicu.
Ove web stranice mogu prikupljati podatke o vama, koristiti kolačiće, ugraditi dodatno praćenje treće strane i pratiti vašu interakciju s tim ugrađenim sadržajem, uključujući praćenje vaše interakcije s ugrađenim sadržajem ako imate račun i prijavljeni ste na tu web stranicu.
Ako zatražite ponovno postavljanje lozinke, vaša IP adresa bit će uključena u e-poruku za ponovno postavljanje.
Ako ostavite komentar, komentar i njegovi metapodaci zadržavaju se na neodređeno vrijeme. To je tako da možemo automatski prepoznati i odobriti sve naknadne komentare umjesto da ih držimo u redu za moderiranje.
Za korisnike koji se registriraju na našoj web stranici (ako postoje), također pohranjujemo osobne podatke koje daju u svom korisničkom profilu. Svi korisnici mogu vidjeti, urediti ili izbrisati svoje osobne podatke u bilo kojem trenutku (osim što ne mogu promijeniti svoje korisničko ime). Administratori web mjesta također mogu vidjeti i urediti te informacije.
Ako imate račun na ovoj stranici ili ste ostavili komentare, možete zatražiti izvezenu datoteku osobnih podataka koje imamo o vama, uključujući sve podatke koje ste nam dostavili. Također možete zatražiti da izbrišemo sve osobne podatke koje imamo o vama. To ne uključuje podatke koje smo dužni čuvati u administrativne, pravne ili sigurnosne svrhe.
Komentari posjetitelja mogu se provjeriti putem automatizirane usluge otkrivanja neželjene pošte.